Luksemburg spada među zemlje s najvišim životnim standardom i rastućom ekonomijom, u kojoj živi 30 odsto stranaca. Među njima je znatan broj onih koji su stigli s prostora bivše Jugoslavije.
U glavni grad istoimene države Luksemburg, Dino je stigao je 1996. godine. Porijeklom iz Berana u Crnoj Gori, kaže da nije želio da završi na ratištu jedne od jugoslovenskih država.
Nekoliko godina živio je sa ocem u Švajcarskoj, a u Luksemburg se preselio zbog posla, jer su plate bile mnogo bolje, a porezi manji. Posljednjih deset godina radi kao vozač autobusa u jednoj turističkoj agenciji.
– Školu sam završio u Crnoj Gori. Otac mi je bio ovdje prije 28 godina, radio je sezonski. 1996. godine sam došao definitivno ovdje. Mogu da kažem samo – država je fina, prihvatili su nas. U početku su se naši ljudi bavili većinom građevinarstvom. Ali, nove generacije već napuštaju građevinu, idu u arhitekte, profesore, funkcionere – kaže Dino.
U Luksemburgu, koji ima oko 600.000 stanovnika, živi 180 nacija.
Od ukupnog broja stanovnika, njih 43 odsto ne posjeduje luksemburško državljanstvo, a računa se da tek oko 15 odsto ljudi koji trenutno žive i rade u Luksemburgu ima luksemburške korijene.
Zanimljivo je da u Luksemburg svakog jutra na posao dolazi oko 100.000 radnika iz Njemačke, Francuske i Belgije. Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, pa se omogućava stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve ostale građane.
U ovoj malenoj državi, ukupni bruto društveni proizvod je 14 milijardi dolara, po glavi stanovnika oko 40.000 američkih dolara, što zemlju svrstava među najbogatije države svijeta.
– U odnosu na druge države oko Luksemburga, Njemačku, Francusku, Belgiju, gdje su prosečne plate 1.200 – 1.300 eura, Luksemburg je jedna od boljih država što se tiče plate. Šta može da me vrati? Samo penzija. Ostalo – ne planiram – iskren je Dino.
Tačan broj osoba koje vode porijeklo iz bivše Jugoslavije, a žive u Luksemburgu, teško je odrediti. Značajan broj stigao je početkom pedesetih godina.
Statistički podaci samo za 1989. godinu kažu da je nešto preko 2.000 građana SFRJ, od toga veliki broj sa područja BiH, radilo u Luksemburgu. Nezvanične procjene govore da u Luksemburgu danas živi oko 6.000 osoba koje dolaze sa prostora Bosne i Hercegovine.
Već 1991. godine u Luksemburg dolaze prve izbjeglice, mlađe muške osobe iz Hrvatske i Srbije koje nisu željele da idu u rat, zbog čega im je kasnije bilo teško da se odluče na povratak. Godinu dana kasnije na hiljade izbjeglica stiglo je u Luksemburg iz Bosne, pretežno Srba iz Banjaluke, Bošnjaka iz Tuzle i ostalih dijelova BiH.
U to vrijeme, prihvatili smo 3.000 osoba, što je značilo gotovo jedan odsto populacije. Veliki talas izbjeglica, oko 5.000, stigao je i sa Kosova krajem devedestih. U posljednje vrijeme imamo nove tražioce azila, uglavnom Roma koji dolaze iz Srbije“, navodi Viktor Vicel, savjetnik ministra spoljašnjih poslova Luksemburga.
Prema posljednji zvaničnim podacima, minimalna plata u Luksemburgu iznosi nevjerovatnih 2.000 eura.
(esti.net)
