Admir Hadžiemrić načelnik općine Travnik – Turizam je naš potencijal na kojem moramo raditi svi

198

Načelnik općine Travnik,Admir Hadžiemrić je rođen u Travniku, 20.08.1962. godine. Osnovnu i srednju školu, gimnaziju, završio u Travniku 1980 godine. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu februara 1986. godine. Oženjen, ima troje djece. Živi u porodičnoj kući u Travniku.Učesnik odbrambeno-oslobodilačkog rata od 24.04.1992. do 22.01.1096. godine.Od 2008. godine vijećnik u Općinskom vijeću Travnik uz dužnost predsjednika Kluba vijećnika SDA Travnik.Prvi put za načelnika općine Travnik izabran na vanrednim izborima za načelnika općine Travnik 2011 .Na lokalnim izborima 2012 opet dobio povjerenje građana.

U našoj novoj rubrici prezentirati ćemo općine sa područja Bosne i Hercegovine i RS-a,u prilogu možete pročitati mnogo toga vezano za općinu Travnik.

c_nacelnik

Kako vi kao načelnik Općine ocjenjujete 2013.godinu?

Prošla godina, gledajući iz perspektive načelnika Općine bila je veoma teška. Lokalna administracija na čijem sam čelu, imala je ogromno opterećenje zbog obaveza vezanih za provođenje Popisa stanovništva kao i realizaciju niza ugovorenih projekata, pored redovnih poslova. Nažalost, 2013. godina u Travniku je bila i slika recesijskih tragova globalne stagnacije. Ali, bez obzira na male nadležnosti u razvoju privrede mi smo radili ono što smo jedino i mogli-pripremali uslove za potencijalne investitore i lokalne privrednike. Donesen je niz regulacionih planova , pružana administrativna podrška svima koji svojim radom utiču na razvoj Travnika, od privrednika do nevladinih organizacija.
Prošla godina je bila teška i u dijelu aktivnosti kojima smo se bavili kako bi smo sačuvali postojeća radna mjesta. Na tom planu mnogo je napora uloženo u pitanje „Borca“, tačnije radnika „Borca“.

Kakva je vaša procjena godine u koju smo uvelike zakoračili?

Mislim da se već naziru postrecesijski oporavci. Lokalnoj samoupravi predstoji veliki posao na implementaciji zacrtanih projekata infrastrukture za koje smo iz općinskog budžeta planirali i izdvojili 1200000,00 KM. Nastavićemo dalje aktivnosti na stvaranju uslova za investiranje kroz nastavak izrade prostorno-planske dokumentacije i drugih aktivnosti na uređenju potrebne infrastruktur,e neophodne za privlačenje novih investicionih ciklusa.

Kakvi su Vaši planovi i ambicije prema razvoju Općine?

Dugoročno gledano, planovi su usmjereni prema daljem razvoju akademske zajednice, turizmu i stvaranju uslova za nova proizvodna radna mjesta kako u industriji, tako i u poljoprivredi. Ovo je zasnovano na činjenici da fakulteti u Travniku postaju sve konkurentniji, Univerzitet ulaže sredstva u izgradnju modernih objekata i drugu potrebnu infrastrukturu, a istovremeno pokazuju i zavidan nivo socijalne i duštvene odgovornosti. Naravno, općinska administracija i načelnik su tu da ih podržimo ali i da zajedničkim projektima u Travniku stvaramo ambijent respektabilnog obrazovnog centra .
S druge strane, tu je Vlašić kao turistički centar za koji smatram da tek ulazi u fazu poslovnog procvata. Stoga se i planovi vezani za razvoj Travnika naslanjaju i na razvoj i unapređenje ponude Vlašića kao cjelogodišnje destinacije, ali i dalji razvoj potencijala kulturno-historiskog naslijeđa kao izuzetnog turističkog resursa.

Prema vašem mišljenju, koji su najčešći problemi s kojima se suočava vaša Općina?

Nedostatak finansijskih sredstava i rascjepkane nadležnosti.
Građani prirodno svoje zahtjeve prvo iznose općinskim službama.To je i logično jer je to njima najbliži nivo odgovornosti. Nažalost, u velikom broju slučajeva rješenje je na nekom drugom nivou i mi se tada pojavljujemo samo kao „glasnogovornici“ svojih građana. U takvoj situaciji sve ide sporije. Naprimjer, godinama se prevoz učenika finansirao sredstvima općinskog Budžeta, a stvarna nadležnost je kantonalna. U situaciju u kojoj Kanton nije izdvajao sredstva za ispunjenje svoje obaveze Općina nije mogla da dozvoli da trpe građani.
I, naravno, hronični nedostatak sredstava za zadovoljenje svih potreba. U takvoj situaciji mi biramo prioritete.

Na koje oblasti su fokusirani strateški pravci Općine i koji su preduslovi za njihovu realizaciju?

Strategija razvoja kao planski dokumenat tretira sve oblasti i za svaku od njih ima kratkoročne i dugoročne planove. Naravno da su najinteresantniji oni koji najdirektnije i najbrže utiču na razvoj, zapošljavanje i infrastrukturu.
Prioritet su komunalne djelatnosti gdje imamo mnogo problema, ali smo uspjeli zaustaviti negativne trendove koji su pratili pojedina preduzeća, te u narednom periodu nastavljamo sa njihovom konsoidacijom.
Drugo, moramo ostati fokusirani na kompleks „Borca“ i dovođenje novih privrednih pogona koji će zadržati radnike „Borca“ ali i nastaviti upošljavanje novih radnika.
Govoreći o preduslovima, na nama je donošenje planova, izgradnja infrastrukture, stalni kontakt sa privredom, detekcija problema sa kojim se susreću, te posredovanje u njihovom rješavanju.
Trenutno, značajnim smatramo izgradnju mosta na Piroti jer će tim preduslovom biti unaprijeđen saobraćaj potreban za promet roba- prozvoda i sirovima prema kompleksu „Borca“ u kojem radi više preduzeća.

Ko su nosioci privrednog razvoja Općine i koje grane imaju najveće potencijale za ulaganje?

Uvjeren sam da je turizam naš potencijal na kojem moramo raditi svi. Kad kažem svi mislim i na lokalnu administraciju, medije, akademsku zajednicu, ugostitelje, sportske klubove i sve druge aktere.
Ovaj potencijal je ogroman i mislim da je potrebno uložiti ogromne napore da iskoristimo sve komparativne prednosti i cijeli grad stavimo u funkciju turizma. I Vlašić je naravno, njegov značajan dio.
Poljoprivredna proizvodnja je šansa ne samo Travnika, i za nju moramo naći moduse razvoja. Savršeno se uklapa u razvoj turističkih proizvoda.

Kakva je vaša saradnja sa višim nivoima vlasti?

Dobra u onoj mjeri u kojoj je to i praksa u cijeloj Bosni i Hercegovini i koliko zakonodavstvo propisuje ali i nedovoljna za potrebe bržeg razvoja općine. Kad ovo kažem mislim, prije svega, na neke od nadležnosti koje bi logično, pa i prirodno, ako hoćete, trebale biti na lokalnom nivou a nisu. To znatno usporava neke od procesa nažalost. Ovdje je za nas specifičan primjer izgradnje Srednjoškolskog centra zbog čega Mješovita srednja škola radi u uslovima u kojima radi ali i Katolički školski centar ne može da koristi dio svog prostora.

Šta očekujete od tekuće 2014 godine i u kojim segmentima vidite šanse za napredak?

U 2014. godini očekujem blagi napredak u svim granama privređivanja. Općina će učiniti sve da implementira projekte infrastrukture koje je planirala, što će pokrenuti i druge procese i olakšati privređivanje. Aplicirali smo i na sredstva iz drugih izvora i neke već dobili, a značajna sredstva su već skoro izvjesna.

Da li Općina planira podržati ili već podržava aktivnosti mladih?

Postoji kontinuitet u praćenju potreba mladih i podršci nihovim aktivnostima.
Politika mladih je jedan od strateških dokumenata. Kroz Budžet se vidi i podrška njihovim organizacijama i projektima. Dodjelom stipendija podržavamo obrazovanje mladih, njihove potrebe za bavljenje sportom pratimo izdvajanjem sredstava za podršku sportskim klubovima, koja nisu beznačajna gledano na ukupan Budžet. Našim naporima da Travnik bude univerzitetski centar pomažemo velikom broju mladih da studiraju u svom gradu a mnogi od njih ne bi sebi mogli finansijski priuštiti studiranje u Sarajevu,Tuzli, Mostaru ili Banja Luci. Ovo su samo neki od primjera ali svakako moram naglasiti da želimo mnogo više i da stalno iznalazimo nove načine kojima unapređujemo uslove života mladih. Nažalost, imamo neriješeno pitanje Srednjoškolskog centra ali ono najmanje zavisi od Općine jer finansijska sredstva moraju obezbjediti viši nivoi. Na sreću imamo i mlade okupljene oko par veoma značajnih omladinskih nevladinih organizacija koje veoma dobro artikulišu potreba mladih što nama omogućava da držimo pravac ali naravno u skladu sa finansijskim sredstvima. Ovdje prije svega naglašavam značaj postojanja organizacija kao što su Centar za edukaciju mladih, Plesni studio „Maja“, neformalnu grupu mladih koju okuplja Jasmina Fajkić i koji su u prošloj godini uradili fascinirajuće stvari za socijalno ugrožene.Ono što je ohrabrujuće jesu novi kriteriji za dodjelu sredstava za sufinansiranje projekata nevladinih organizacija po LOD metodologiji što će svakako uticati na kvalitet projekata ali i izbor onih najboljih posebno omladinskih organizacija odnosno koje okupljaju mlade.

Koje aktivnosti su poduzete u vezi sa podrškom privrednicima?

U okviru svojih nadležnosti Općina kontinuirano vodi aktivnosti koje utiču na unapređenje ambijenta za razvoj privrede. Donošenjem novih regulacionih planova i usaglašavanjem postojećih sa potrebama privrednika, sredstvima kojima se radi na obnovi i izgradnji infrastrukture na području cijele općine kao i stalnim kontaktima sa privrednicima i sa višim nivoima vlasti koji svojim odlukama doprinose razvoju privrede.

Živimo u teškim vremenima. Kolika su izdvajanja za socijalne potrebe najugroženijih?

Kroz različite aktivnosti i izvore finansiranja Općina podržava najugroženije kategorije građana. Mislim da smo rijetka općina koja u okviru obnove stambenog fonda izdvaja sredstva za izgradnju ili obnovu stambenih objekata socijalno ugroženih građana. Dalje, sredstvima za jednokratne novčane pomoći interventno reagujemo u slučaju bolesti, hitnih potreba djece u takvim porodicama i sl. Pored toga, veliki dio budžetske rezerve ide upravo za pomoć socijalno najugroženijim. Finansijskom podrškom projektima nevladinih organizacija koje se bave problematikom građana u stanju socijalne potrebe indirektno pomažemo smanjenju te potrebe. Niz je odluka kojima je ova kategorija oslobođena plaćanja administrativnih taksi. Dakle, mnogo je načina i kanala kojima se osiguravaju sredstva za ove potrebe.

Vaša poruka

Ovu mogućnost ću iskoristiti da pozovem na partnerstvo i neophodnu saradnju sve one koji svojim radom utiču na ravoj lokalne zajednice.

Pozivam privrednike, potencijalne investitore na javno-privatno partnerstvo.

Pozivam nevladine organizacije da prilikom planiranja svojih projekata u općinskim službama provjere naše planove i programe rada kao i sredstva kojima raspolažemo jer ćemo tako jednostavnije i efikasnije moći podržati njihove aktivnosti ali i potrebe građana.

Pozivam građane da koriste kapacitete mjesnih zajednica i da svoje predstavnike u mjesnim zajednicama „ tjeraju“ da rade u njihovom interesu.

Pozivam sportske klubove na udruživanje i ukrupnjivanje. Ni jedna općina ne može podnijeti teret ogromnog broja sportskih klubova. Da ne budem pogrešno shvaćen kao primjer moram naglasiti da nije opravdano postojanje deset nogometnih ili pet judo klubova. Finansijska sredstva za podršku sportu se na taj način usitnjavaju i nikome nije dovoljno.

Pozivam mlade na hrabrost da se odluče na samozapošljavanje odnosno pokretanje vlastitih malih biznisa. Mi smo tu da im pomognemo svojim odlukama i određenim oslobađanjima od administrativnih taksi. Novim izmjenama Odluke o administrativnim taksama koja je prošla u nacrtu planirali smo za ove slučajeve oslobađanje općinskih taksi za 50%.

Pozivam lokalne medije da svojim radom daju doprinos promociji Travnika i njegovih razvojnih kapaciteta.

Vašem portalu zahvaljujem na interesovanju za ova pitanja i odgovore na njih jer se i to uklapa u moju viziju zajedničkog angažmana svih kapaciteta na unapređenju naše lokalne zajednice.