ARMIN HALITOVIĆ, od majke r. Nakife i oca Halida, rođen je 1970. godine.
Osnovnu i srednju školu završio je u Bosanskoj Krupi. Nakon toga upisao Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu . Početkom agresije na BiH prekinuo je studij, te se stavio na raspolaganje Patriotskoj ligi BiH , kasnije TO BiH, te AR BiH. Cijeli rat proveo je kao pripadnik 511. Slavne bbr. Po završetku ratnih dejstava nastavlja studij i 1999. godine diplomira na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu , te stiče zvanje diplomirani ekonomista.
Od 2008 godine je Načelnik Općine Bosanska Krupa.
Načelniče, kako vi kao prvi čovjek opštine ocjenjujete 2013. godinu?
Kalendarska godina je poprilično dug vremenski period, dovoljan da se realizuje veliki broj aktivnosti i projekata u svim sferama društva. Bez obzira na lošu globalnu ekonomsku sliku i prijetnje koje sa sobom nose upravo te okolnosti, u Bosanskoj Krupi je odrađeno mnogo posla. Možda ne onoliko koliko Krupljani zaslužuju i koliko bi zaista željeli, ali dovoljno da se protekla godina, s obzirom na sveukupnu situaciju u društvu, okarakteriše kao uspješna. Ulaganjem u Poslovnu zonu „Pilana“ i privlačenjem novih već vrlo uspješnih investitora unapređena je privreda koja zapravo predstavlja polugu za najbolji i najbrži način napredovanja. Konkretno, protekle godine u Poslovnoj zoni završen je separativni kanalizacioni sistem za oborinske vode i fekalnu kanalizaciju. Urađen je primarni vodovodni sistem za naselje Vrletnica čija je vrijednost oko 200 hiljada KM. Radila se sekundarna mreža za vodovod Jezerski-Pištaline-Mahmić Selo, u koji je do sada investirano preko 3.500.000 KM. U izgradnju ili sanaciju putne infrastrukture u više naselja bosanskokrupske općine utrošeno je oko 500 hiljada maraka. Mnogo je projekata čiju je realizaciju Općina Bosanska Krupa u protekloj godini nastavila, započela ili koje je u potpunosti implementirala u 2013.
Kakva je vaša procjena godine u koju smo uveliko zakoračili ?
Teško je baš sad vršiti procjene, građevinska sezona tek počinje. Pripremne aktivnosti jesmo odradili, čekamo lijepo i stabilno vrijeme kako bismo nastavili s realizacijom projekata ili započeli nove. Vrijeme do sada je iskorišteno za iznalaženje sredstava, izradu projektnih ideja, potpisivanje ugovora sa izvođačima, investitorima. Evo spomenimo kupoprodajni ugovor s RENI INŽINJERING, firmom koja će do kraja godine izgraditi objekt u PZ Pilana i početi s radom. U toku je odabir izvođača radova na izgradnji vodovoda za naselja Gornji Petrovići, Polje, Podkrš i Zalin. Prije nekoliko dana počeli smo izgradnju sportskog terena „Idrinovac“. Počela je i realizacija projekta BINOVA u kojem je glavna aktivnost uspostava Centra za podršku inovacijama u Poslovnoj zoni Pilana. Ambiciozno smo ušli u 2014., mnogo toga planiramo. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, što je najbitnije optimistični smo, imamo želju i volju, a na obezbjeđenju sredstava konstantno radimo.
Prema vašem mišljenju, koji su najčešći problemi s kojima se suočava vaša opština?
Problema ili kako bih više volio reći izazova ne manjka, ima ih čini mi se koliko i mogućnosti. Bukvalno, svaki novi dan je novi izazov. Naša općina, baš kao i svaka druga u našoj zemlji, suočava se i sa lošom infrastrukturom i sa nezaposlenošću. To su možda dva ključna izazova na čijem putu rješavanja ima još desetine manjih poteškoća. Mi inicijativu i ideje imamo, dakle, jedini problem definišemo kao nedostatak novčanih sredstava. Izazov je prevazilaženje svih problema koje je izazvalo dijeljenje države, raspodjela vlasti, nadležnosti itd. Izazov je raditi u uslovima u kojima radimo, a nemati adekvatnu podršku sa kantonalnog, pa i viših nivoa. Ništa Bosanska Krupa nije drugačija od ostalih općina, sve one imaju slične probleme. Možda je naša imala tragičniju sudbinu, kao jedna od tri najporušenije u proteklom ratu, pa je trebalo mnogo više da se digne iz pepela, trgne, da oživi. Nama je raditi, suočavati se s problemima, pronalaziti modele i načine za stvaranje dobrih životnih uslova, pa kako god. Sreća je pa u tome polako, ali sigurno uspijevamo.
Na koje oblasti su fokusirani strateški pravci Opštine i koji su preduslovi za njihovu realizaciju?
Strateški ciljevi Bosanske Krupe su izgrađeni prerađivački kapaciteti, povećan stepen finalizacije proizvodnje sa naglaskom na drvnoj i prehrambenoj industriji, sistematizovani turistički proizvodi i infrastruktura, zatim razvijeno selo i tržišno orijentirana poljoprivredna proizvodnja, osposobljeno civilno društvo i lokalna uprava za potrebe lokalnog razvoja, prestrukturirano srednje obrazovanje i prekvalifikovani nezaposleni u skladu sa potrebama lokalnog tržišta rada, te osigurano kontrolirano korištenje prirodnih resursa u funkciji održivog razvoja. Razvoj općine Bosanska Krupa se fokusira na razvoju novih ekonomskih vrijednosti u metalnoj i drvnoj industriji, poljoprivredi i turizmu. To su glavni ekonomski sektori, dok su podsektori izrada kabina za radne mašine, finalna obrada drveta, proizvodnja namještaja, mlijeka, povrća, voća, zatim pčelarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje i gljivarstvo, proizvodnja žita i krmnih kultura, te turizama na vodi, rekreativno-sportski turizam, lov i ribolov, seoski i eko turizam, sajamske manifestacije.
Preduslovi za realizaciju ovih strateških ciljeva su izgradnja poduzetničke i turističke infrastrukture, lokalna uprava osposobljena za efikasno pružanje podrške ekonomskog razvoju, potom usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama lokalnih poduzetnika, te uspostavljanje sistema podrške nezaposlenim osobama za stručno usavršavanje i prekvalifikaciju.
Ko su nosioci privrednog razvoja opštine i koje grane imaju najveće potencijale za ulaganje?
Privredni razvoj u Bosanskoj Krupi se oslanja uglavnom na tri grane, to su metalna (Krupa-kabine, Bosancar, ZAH, Novi Most), drvna industrija (Smrča, Jela Grmeč, Harbaš Comp), te poljoprivreda gdje treba spomenuti Mesnu industriju „Muminović“, Farmu „Perna F“, Farmu Remzije Halkića i dr., kao i plasteničke proizvođače i malinare čemu u posljednje vrijeme kroz nabavku i dodjelu plastenika posvećujemo značajnu pažnju.
Kakva je Vaša saradnja sa višim nivoima vlasti?
Mi sa višim nivoima vlasti imamo dobru komunikaciju, ali ona ne rezultira uvijek onim čime bi trebalo, onim što je nama jedino i potrebno a to je finansijskom podrškom. Recimo kantonalni nivo vlasti nije u mogućnosti da se u potpunosti stara o onome što je u njegovoj nadležnosti, a kamoli o stvarima o kojima brigu treba voditi lokalna vlast. Tu je recimo školstvo. Mi se suočavamo s problemima uslova za obrazovanje dugi niz godina. Primorani smo, zbog svojih građana naravno, na prvom mjestu djece, raditi na rekonstrukciji npr. mokrih čvorova, zamjeni stolarije, krovova, da bismo osigurali barem osnovne uslove. Navodim evo neke stvari koje su ništa u poređenju sa izgradnjom neophodne škole, Opće gimnazije, na čemu trenutno radimo, odnosno za šta nam nedostaje novca. Nezahvalno je takvu situaciju pripisati bilo čemu, recimo politici i angažmanu vladajućih struktura. Činjenica je da novca uvijek fali, da bez obzira na dobru volju koju imamo, nismo u mogućnosti raditi sami. Dakle, ne mogu reći da viši nivoi vlasti ne pomažu, ali je ta podrška nedovoljna.
Šta očekujete od tekuće 2014. godine i u kojim segmentima vidite šanse za napredak opštine?
Ova godina je svakako prilika da radimo na realizaciji započetih projekata ili pokrećemo nove. Spisak želja je ogroman, vjerujte. Zavisno od mogućnosti, one se prebacuju na listu prioriteta. Navest ću samo neke od projekata za koje je novac već osiguran, dakle, oni čija je potpuna ili djelimična realizacija sigurna. Tu je definitivno nastavak izgradnje Poslovne zone „Pilana“, zatim nastavak izgradnje vodovoda za Jezerski, Pištaline, Mahmić Selo, kao i početak radova na izgradnji vodovoda za povratnička naselja Zalin, Polje, Pokrš i Gornji Petrovići. Ulagat ćemo i u školsku infrastrukturu, najviše u nastavak izgradnje Opće gimnazije, ali i u druge škole. Na red je došlo i centralno grijanje za školu u Jezerskom i Mahmić Selu. Počeli smo raditi i na izgradnji sportskog igrališta koji se nekad i nalazio pored zgrade Gimnazije. Ući ćemo i u šestu fazu projekta IFAD koji se odnosi na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, infrastrukturu u ruralnim sredinama. Radit ćemo i putnu infrastrukturu što je zapravo redovna aktivnost. Svake se godine značajan iznos izdvoji za tu namjenu. Krenut ćemo u realizaciji jednog vrlo značajnog i vrijednog projekta, a to je izgradnja jedinstvenog kanalizacionog sistema za Bosansku Krupu i Bosansku Otoku. To je višemilionski projekt, ali idemo postepeno i hrabro. Moram spomenuti još i prekogranični projekt „Zeleni otoci“ s čijom realizacijom počinjemo čim se steklu vremenski uslovi, a odnosi se na uređenje Malih ada, tj. riječnih ostrva u Bosanskoj Krupi. Gledamo da zaista djelujemo u svim sferama. Da unapređujemo poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu, ekologiju. Jasno je da će tokom godine osim ovih projekata biti još inicijativa, aktivnosti i ulaganja, ali o tome ćemo drugom prilikom, što bismo rekli blagovremeno.
Da li opština planira podržati ili već podržava aktivnosti mladih ?
Općina Bosanska Krupa podržava sve aktivnosti mladih čiji je cilj zdrav način života, ispoljavanje kreativnosti, druženje, jednostavno stvaranje boljih uslova za tu vrlo osjetljivu populaciju. Većina glasova kojem sam dobio na izborima i prvi i drugi put bili su od mladih i ja sam prema njima, ne zbog toga, posebno naklonjen. Koristim apsolutno sve moguće mehanizme da im pomognem, omogućim lakše školovanje, realizaciju projekata i samim tim uslove za bavljenje željenim aktivnostima. Jedna od najvećih istina koje teško podnosim jeste ta da veliki broj mladih ne radi, da nema posao. To me u isto vrijeme razočarava, često razoružava, ali i motivira da radim i svim se silama borim da privučem investitore koji će im pružiti priliku da rade, koji će im omogućiti da osnivaju porodice i vode uredan, kvalitetan život. Općina Bosanska Krupa je jedna od rijetkih koja stipendira sve redovne studente. Finansiramo ili sufinansiramo prevoz za učenike, rekonstruišemo ili gradimo škole iako je to nadležnost višeg nivoa vlasti. Sarađujemo sa svim većim i jačim organizacijama koje rade isključivo za mlade, među njima je i Institut za razvoj mladih KULT. Posljednje dvije godine radimo i sa Fondacijom Mozaik na realizaciji projekta „Omladinska banka“. Odabrani smo i za partnera u projektu PRO-Budućnost. U svim tim projektima Općina Bosanska Krupa sufinansira realizaciju ideja mladih. U toku je i odabir službenika koji će voditi brigu samo o potrebama mladih u Bosanskoj Krupi. Njegovim dolaskom pojačat će se napori da se okonča i omladinska strategija. Rekao sam već da gradimo sportski teren na kojem želimo okupiti mlade kako bi se družili, bavili korisnim stvarima. Dakle, mnogo je toga što činimo kako bismo im udovoljili, pružili što trebaju i žele. Činjenica je da ne možemo odgovoriti baš na sve potrebe, ali činjenica je isto tako da dajem posljednji atom snage da pomognem mladima. Druga je stvar što je vrijeme takvo kakvo je, što su mladi češće nezadovoljni nego zadovoljni, što odlaze u evropske zemlje čim im se za to ukaže prilika. Za to je kriv sistem, podjele, loša dugogodišnja politika.
Koje aktivnosti su poduzete u vezi sa podrškom privrednicima?
Više je modela i načina koje koristimo u svrhu privlačenja investicija i investitora. Recimo da sve mora krenuti od učinkovite i fleksibilne uprave. Mi smo stvorili sve uslove za povoljno i brzo investiranje, koliko smo god mogli olakšali pristup, pojeftinili usluge, dali odeđene beneficije, samo kako bismo privukli ulagače koji će pokrenuti biznis, proizvodnju i zaposliti građane. Primjer ovoga je Poslovna zona „Pilana“ u kojoj svoje nove objekte gradi nekoliko vrlo značajnih stranih firmi koje svoja predstavništva duži niz godina imaju u Bosanskoj Krupi. Mnogo smo novca i truda uložili kako bismo investitoru bili u stanju sutra ponuditi i lokaciju i sve moguće uslove za gradnju. U isto vrijeme svakako da radimo i na promociji tih kapaciteta. Za nas su čuli mnogi, dosta se njih trenutno i interesuje. To je valjda dokaz da smo na pravom putu. Mi u svrhu privlačenja domaćih i stranih investicija ove godine počinjemo i s gradnjom Centra za podršku inovacijama koji će pružati niz programa podrške malom i srednjem poduzetništvu. Projekt, vrijedan 1.224.779,86 KM, u periodu od 1. januara ove godine do 31. januara 2016. provodit će Razvojna agencija USK sa Općinom Bosanska Krupa, Vladom USK, Centrom za promociju lokalnog razvoja PLOD iz Bihaća i Tehničkim fakultetom u Bihaću. Projektom se želi stimulisati ekonomski razvoj i zapošljavanje u USK, kroz bolju infrastrukturu i pružanje kvalitetnijih usluga poboljšati poslovno okruženje i operativni okvir za malo i srednje poduzetništvo. Osim toga, kreirat će se mjere i instrumenti podrške poduzetništvu koji će biti dostupni svim privrednim subjektima u USK.
Živimo u teškim vremenima. Kolika su izdvajanja za socijalne potrebe najugroženijeg dijela stanovništva?
Mnogo je instrumenata za pomoć ugroženog dijela stanovništva. Većina njih se koristi kroz rad i djelovanje Centra za socijalni rad. Tu su recimo jednokratne pomoći za šta je grant ove godine dvadeset hiljada KM, pa posebno grant za socijalno ugrožene penzionere od sedam hiljada, pa grant za udruženje penzionera četiri hiljade, zatim grant od hiljadu maraka kao pomoć radu Crvenog križa. Također, dobar dio tekuće budžetske rezerve se utroši upravo u ove svrhe, pomoć najugroženijem stanovništvu.
Vaša poruka za kraj građanima opštine Bosanska Krupa,stanovnicima BiH ali i našim čitaocima.
Bez obzira koliko bilo teško, budite uporni, optimistični i jedinstveni u životu. Katastrofa koja se desila našoj zemlji, nezapamćene poplave, samo je još jedno iskušenje u kojem smo mogli uvidjeti da je sve lakše samo kada smo jedni uz druge, kada pomažemo ljudima kojima je pomoć potrebna. Ljudi treba da se naslanjaju jedni na druge. Manimo se podjela, zanemarujmo to ko je kakve vjere, nacionalnosti, boje kože. Radimo zajedno na unapređenju životnih uslova, čuvajmo okolinu i učimo.
Nadam se da će uskoro doći što bi se reklo bolja vremena. Da će se početi postepeno smanjivati broj nezaposlenih, da će što manje biti siromašnih i nesretnih. Na kraju šta drugo nego poželjeti svako dobro.
